Milioni ljudi na svim kontinentima slave Božić, a svaku zemlju odlikuju drugačiji obredi, ukrasi, hrana i običaji. Za neke je Božić, prije svega, vjerski praznik, dok je drugima povod za okupljanje porodice i prijatelja. U mnogim zemljama se ukrašavaju trgovi i ulice, kiti se božićna jelka, najbližima daruju pokloni. Darivanje je neizostavan dio božićnog slavlja, neki narodi veruju da darove dobroj deci donosi Mali Isus, dok drugi željno čekaju Djeda Mraza, treći Svetog Nikolu. Prošetali smo globusom u potrazi za odgovorom kako se zapravo slavi Božić u pojedinim zemljama.
SAD: Djeda Mraz i irvasi
Zemlja u kojoj je Božić izrazito komercijalan. Običaji poput ukrašavanja kuća sa šarenim lampicama, božikovinom, imelom i kićenje jelke na središnjem trgu sa Zapadne polulopte su se prenijeli i u druge države. Sama tradicija Djeda Mraza, kakvog danas poznajemo, nastala je upravo u Americi u 19. veku. Zbog prisutne multinacionalnosti i različite klime, u ovoj zemlji božićni običaji su različiti, zavisno koji grad odlučite da posjetite. Spektar je vrlo širok – od dočeka Božića na plaži na Havajima, pa do paljenja svijeća u prozorima kao što je to običaj na Aljasci ili pak slušanje popularnih božićnih pjesama, koje se pjevaju uz ručna zvona u Bostonu. Ono što je svima karakteristično jeste da se za ručak jede pečena ćurka.
Norveška: Svijeće, vilenjaci i bademi
Norvežani počinju pripreme za Božić na praznik Svete Lucije, 13. decembra, ukrašavajući kuće pletenim korpama, krunama od lanenih stabljika i figuricama vilenjaka koji stoje na kori ananasa ili orahu. Na Badnje veče služe se losos, bakalar, pašteta od irvasove jetre i krem od šumskog voća. Gozba se obilno zaliva pivom i norveškom rakijom. Nakon večere pale se lampice na jelci, a djeca čekaju božićnog vilenjaka, koji se na Badnjak pretvara u Djeda Mraza.
Laponija: Vilenjaci
Laponija u severnoj Finskoj domovina je Djeda Mraza, ali tamošnji narod veću pažnju poklanja vilenjacima koji rade u Djedinoj radionici. Veruju da svako ima vlastitog vilenjaka koji ga prati i nadzire njegovo ponašanje. Vilenjak javlja svoja zapažanja Djeda Mrazu, koji odlučuje o tome da li je pojedinac zaslužio poklone.
Ujedinjeno Kraljevstvo: Imela protiv nesreće
Za Britance imela je božićna ikona. Od starih Kelta su naslijedili vjerovanje da njena grančica štiti od zla i donosi sreću domu. Velika Britanija je bila prva država koja je kao božićni ukras počela da koristiti imelu. Vjenčićima imele ukrašena su vrata i domovi, a svako ko se zatekne ispod vijenca može biti poljubljen ili nekoga poljubiti. Tradicija nalaže vjernicima da zastanu ispod grančice imele i poljube osobu koja se nalazi pred njima da bi joj poželeli sreću.
Irska: Jaslice
Na prozor se stavljaju svijeće ukrašene zelenilom, kako bi osvijetlile put Svetoj Porodici ili putniku koji traži prenoćište. Središnje značenje ima postavljanje jaslica, dok se božićna jelka rijetko kad ukrašava. Običaj je da se u vrijeme Božića van kuće ostavi parče pite od mesa i flaša piva za Djeda Mraza.
Australija: Božić u sred ljeta
Za Australce i Novozelanđane prve asocijacije na Božić su vrućina, sunce i kratke noći. U danima prije Badnjaka mnoge porodice posjećuju koncert božićnih pjesama pod svijećama, koji se održava u parkovima i stadionima širom Australije. Tipičan jelovnik uključuje školjke, salate, pršutu i hladnu svinjetinu. Božićne večere u Australiji često se održavaju na plaži ili kao piknik, ukoliko ostaju kod kuće vesele se uz bazen ili igrajući kriket. Jedu se tradicionalna jela kao što su ćurka, šunka, svinjetina, pita od mljevenog mesa, puding od šljiva.
Francuska: Božićni panj
Na Badnjak djeca ostavljaju svoje cipele pored kamina kako bi im Djeda Mraz donio poklone. Osim u cipelama, na božićno jutro, slatkiši, voće i male igračke vise sa drveta. Gotovo svaki dom ima jaslice, oko kojih se zapravo vrti cijelo božićno slavlje. Francuzi prave čokoladnu tortu u obliku debla koju nazivaju La Buche de Noel. Torta se uz ostalu hranu služi za vrijeme vrlo kasne večere nakon ponoći na Badnjak. Glavno jelo varira od regionalnih kulinarskih tradicija, pa se negdje servira guska, u drugim krajevima ćurka s kestenima, dok Parižani slave uz školjke i paštetu od gušćje ili pačje jetre.
Italija: Tradicija i papa
Nedjelju dana prije Božića djeca idu od kuće do kuće, obučeni kao pastiri i pjevaju božićne pjesme za šta dobijaju novac. Pravo slavlje počinje postom, 24 sata prije Badnjaka uz obrok u kom dominira panettone, torta odnosno hljeb duguljastog oblika. Nakon zalaska sunca pucanj iz topa na Castel S. Angelo u Rimu označava početak praznika. U 21 sat u crkvama započinje sveta misa. Nakon mise pristupa se prazničnom obredu u krugu porodice. Na Božić u podne, papa daje blagoslov svima koji se okupe na vatikanskom trgu. Pokloni se izvlače iz tzv. urne sudbine u kojoj se uvijek nalazi jedan dar za svakoga. Prema tradiciji, poklone donosi ružna vještica po imenu La Befana na dršci svoje metle. La Befana je trebala da posjeti novorođenog Isusa, međutim zakasnila je i od tada luta ostavljajući poklone u svakoj kući sa djecom u slučaju da je Isus tamo. Spušta se niz dimnjak i dobroj djeci ostavlja poklone u čarapama i cipelama, a nevaljaloj ugalj.
Švedska: Julmust
Božićno vrijeme u Švedskoj počinje 13. decembra na dan Svete Lucije. Tradicija je da u zoru najmlađa ćerka u porodici obuče bijelu haljinu i nosi krunu na glavi sa svijećama i takva budi roditelje te ih posluži kafom i Lucijinim hljebom. Dva dana pre Božića postavljaju božićnu jelku koju često ukrašavaju sa jabukama, švedskim zastavama, patuljcima sa crvenim kapicama i ukrasima od slame. Taj dan se priprema hrana za Badnje veče, postavljaju pokloni ispod jelke. Jedu se tvrde bombone punjene bademima, medenjaci u obliku srca, zvijezda ili koza, a pije se Julmust, poznati švedski sirup koji se može kupiti samo u vreme Božića.
Japan: Sve se više slavi Božić
Većina Japanaca ukrašavaju svoje domove i prodavnice i u zadnje vrijeme je sve više onih koji slave Božić. Djeda Mraz je zapravo budistički monah, Hotei-osho, koji u svaku kuću donosi poklone. Vjeruju da oči ima i na zadnjoj strani glave pa se djeca trude da budu dobra. U Japanu Božić nije porodični praznik već se oni trude da taj dan provedu čineći dobra dela za ostale, pogotovo za bolesne.
Tekst i slike preuzeti sa http://stil.kurir.rs
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.