Magazin

Rekordan broj žena u Velikoj Britaniji dočeka 30. rođendan bez djece

Rekordan broj žena u Velikoj Britaniji dočeka 30. rođendan bez da imaju djecu, pokazuju novi zvanični podaci.

Više od polovine, 50,1 posto žena u Engleskoj i Velsu rođenih 1990. godine, bilo je bez djeteta kada su napunile 30 godina 2020. godine, što je prva takva generacija ikada, prema Uredu za nacionalnu statistiku (ONS).

Istovremeno, prosječan broj djece po ženi do 30. godine pao je na najniži nivo ikada (0,96), piše The Guardian.

Najnoviji podaci ONS-a o rađanju također pokazuju da, iako porodice s dvoje djece ostaju norma, sve veći broj žena nikada ne postaju majke ili imaju samo jedno dijete.

Statistike potvrđuju veliki pomak ka starijem majčinstvu koji se dogodio posljednjih godina. Stručnjaci su to povezivali s napretkom žena na radnom mjestu, troškovima podizanja djece i dužem vremenu za uspostavljajnje kvalitetnih romantičnih veza.

– I dalje vidimo kašnjenje u rađanju, a žene rođene 1990. godine postaju prva grupa u kojoj polovina njih nema djece do svog 30. rođendana – rekla je Amanda Sharfman iz ONS-ovog centra za starenje i demografiju.

– Stopa žena bez djece do 30. godine je u stalnom porastu od 1941. godine kada je taj postotak iznosio samo 18 posto. Niži nivoi plodnosti kod onih koji su trenutno u svojim 20-im godinama ukazuju na to da će se ovaj trend vjerovatno nastaviti – dodala je ona.

Među ženama koje su prošle godine napunile 45 godina skoro svaka peta – 18 posto – bila je bez djece, što je veliki porast u poređenju sa 13 posto generacije njihovih majki.

Broj žena koje imaju samo jedno dijete također je naglo porastao u toj starosnoj grupi, sa 13 posto u generaciji njihovih majki na 17 posto prošle godine.

Majke koje su prošle godine napunile 45 godina – ONS smatra da se fertilna dob završava dan prije nego što žena napuni 46 godina – u prosjeku su imale 1,92 djece.

Prosječna veličina porodice također se smanjila. Dok je najčešća porodična jedinica i dalje ona sa dvoje djece, taj broj opada. Među ženama u toj starosnoj grupi, 37 posto je rodilo dvoje djece u poređenju sa 44 posto generacije njihovih majki – žena rođenih 1949. godine – koje su imale dvoje.

Nešto više od četvrtine (27 posto) imalo je troje ili više djece, dok 17 posto ima samo jedno dijete.

– Prosječan broj djece koju je rodila žena bio je ispod dvoje za žene rođene kasnih 1950-ih – dodala je Sharfman. Najmanji prosjek je 1,89 djece među ženama rođenim 1972. i 1973. godine.

ONS vjeruje da će prosječan broj djece vjerovatno ostati na ili iznad 1,92, na osnovu trenutnog nivoa kumulativne plodnosti kod žena rođenih sredinom do kasnih 1970-ih.

– Iako su porodice s dvoje djece i dalje najčešće, sadašnje tridesetgodišnjakinje imaju veću vjerovatnoću od generacije njihovih majki da imaju samo jedno dijete ili nijedno – dodao je Šarfman.

Doktorica Jo Mountfield, konsultantkinja akušer i potpredsjednica Kraljevskog koledža akušera i ginekologa, rekla je da je tokom posljednjih nekoliko decenija postojao opći trend da žene biraju da imaju bebe kasnije od žena prije jedne generacije, a postoji rastući trend žena koje imaju manje djece ili ih uopće nemaju.

– To je zbog niza društvenih, profesionalnih i finansijskih razloga. Odabir kada ćete imati djecu je lična odluka koju treba u potpunosti poštovati i podržavati, kao i odluku da se nema djece. Uz napredak tehnologije i medicine, uključujući pristup kontracepciji, tretmanima za neplodnost i zamrzavanje jajnih ćelija, žene imaju više kontrole i mogućnosti kako i kada imati djecu – kazala je ona.

Međutim, mladi ljudi trebaju imati na umu da prirodna plodnost počinje opadati od 35. godine, a kasnija trudnoća uključuje povećan rizik od komplikacija, uključujući duže trajanje trudnoće, probleme s plodnošću i veći rizik od pobačaja, dodala je.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Back to top button