Region

150 odsto povećan broj zahtjeva za azil na zapadnom Balkanu

Broj migranata koji su registrovani da su zatražili azil na zapadnom Balkanu povećan je za čak 150 odsto u maju u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvještaj koji je objavila Kancelarija visokog komesara za izbjeglice UN-a.

Istovremeno, kako su istakli, broj novopridošlih migranata povećan je za 148 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Prema njihovim podacima, u maju je BiH bila zemlja u kojoj je najveći broj migranata izrazio želju da će tražiti azil, njih 477. U Srbiji ih je 71, a u Crnoj Gori 37. U 2020. godini, kako su istakli, u regionu je registrovano ukupno 3.417 aplikanata za azil.

Mada to u ovom izvještaju nije eksplicitno navedeno, iz ranijeg iskustva i izjava visokih zvaničnika jasno je da većina migranata koji podnesu zahtjev za azil ili iskažu namjeru da će to učiniti to čine iz taktičkih razloga i zapravo nemaju namjeru da ostanu u regionu, već da, po mogućnosti, nastave kretanje kroz Hrvatsku ka zapadnoj Evropi.

U UNHCR-ovom izvještaju naglašavaju da je ovo još jedna potvrda da se priliv migranata usporio tokom pandemije virusa korona i da se trendovi ponovo vraćaju na brojeve iz prethodne godine.

“Ovo je indikator da kovid-19 i mogući završetak krize ne zaustavljaju miješane migrantske tokove. Međutim, zbog unutrašnje situacije u nekim od zemalja i mjera koje se uvode, moguće je da dođe do ograničavanja. Podaci o osobama koje namjeravaju da podnesu zahtjeve za azil pokazuju da je proces ponovo započet nakon završetka usljed kovida-19, i to za pet puta”, naglašeno je.

Navedeno je da je za samo sedmoro migranata u ovoj godini odobren status izbjeglice u regionu, a osmorici je odobren status zaštite. Takođe, 71 migrantu odbijen je zahtjev za azil, ali je zato čak 1.357 postupaka obustavljeno jer se migranti nisu pojavili prilikom obrade zahtjeva. Ovaj podatak ukazuje na to da su ti ljudi vjerovatno napustili BiH prije nego što je odlučeno o njihovom zahtjevu, odnosno podnesen je samo iz formalnih razloga.

U izvještaju je takođe objašnjeno da su tokom pandemije u svim zemljama skoro u potpunosti obustavljeni postupci, a da je nakon 9. maja ponovo započeo trend većeg broja obrađivanja zahtjeva.

Što se tiče prvostepenih rješenja u ovoj godini, najviše ih je riješila Srbija, 26, zatim Sjeverna Makedonija 25, BiH 23, a Albanija, Kosovo i Crna Gora ukupno sedam.

Dalibor Ivanić, načelnik Uprave policije RS, rekao je da migranti predstavljaju sve ozbiljniju bezbjednosnu prijetnju, a da poseban problem predstavlja to što mnogima nije poznat identitet. Ivanić je rekao da se u Banjaluci svakodnevno nađe između 100 i 150 migranata, dok se kreću prema Unsko-sanskom kantonu. Naglasio je da budu dovezeni u Banjaluku i da se očekuje njihovo sve agresivnije ponašanje. Kao primjer naveo je migranta koji je potegao oružje na pripadnika MUP-a RS, a da se nakon privođenja lažno predstavio. Naveo je da će zbog velikog pritiska migranata tridesetak pripadnika Žandarmerije biti upućeno kao ispomoć Graničnoj policiji BiH na kritična područja. Napomenuo je da Policija RS do sada nije primjenjivala silu prema migrantima, koji su već počeli da pokazuju nervozu.

Svevlad Hofman, savjetnik direktora Granične policije BiH, saglasan je da će u narednom periodu biti povećan broj migranata koji će pokušati da uđu BiH.

“Najveći broj dolazi iz Pakistana, Avganistana, Maroka, a smanjen je u posljednje vrijeme broj Sirijaca”, rekao je Hofman i dodao da je uglavnom riječ o mlađim ljudima. On je ukazao na problem da im nedostaje 405 policijskih službenika, kao i da su za obezbjeđenje granice tražili pomoć drugih policijskih agencija u BiH.

Nemanja Davidović predsjednik Udruženja “Povratnici”, rekao je da pod pritiskom migranata trpe srpsko i bošnjačko stanovništvo.

Izvor: Nezavisne

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Back to top button
Close