Predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić je rekao Srni da u Srbiji još postoji “poveliki broj građana” bez osmogodišnje škole, te ukazao na osiromašenje srpskog jezika i opasnost od upotrebe posrbljenih engleskih riječi među mladim generacijama koje su svoj riječnik svele na hiljadu riječi i loše govore srpski.
“Znamo da imamo još uvek poveliki broj građana u Srbiji koji nemaju završenu osmogodišnju školu, imamo još veći broj koji imaju samo osmogodišnju školu, a tako je i u Republici Srpskoj”, rekao je Tanasić povodom Međunarodnog dana pismenosti.
On je rekao da, kada se govori o pismenosti srpskog naroda bilo gdje, mora se imati u vidu struktura stanovnika, među kojima još ima onih kojima je u mladim danima standard bio da imaju četiri razreda osnovne škole ili osmogodišnju školu, a to nije mali broj.
“Međutim, problem je što i među mladima imamo i onih koji imaju samo osmogodišnju školu, a poneko čak ni to. I to je ono čime društvo treba da se zabavi”, istakao je Tanasić.
Tanasić je, sa druge strane, naglasio činjenicu da i među ljudima koji imaju i srednju školu, pa i završene fakultete, postoji veliki broj onih koji slabo vladaju srpskim jezikom, te istakao da nije dovoljna samo briga o učenju srpskog jezika, nego i o njegovom kvalitetnom učenju i dobrom vladanju srpskim jezikom.
On je rekao da zbog ekonomskih i društvenih okolnosti ljudi misle da samo dobrim vladanjem engleskog jezika mogu sebi obezbijediti budućnost, ali da je za sve građane važno vladanje maternjim jezikom, jer većina obavlja poslove služeći se srpskim jezikom.
POVEĆATI BROJ ČASOVA SRPSKOG JEZIKA U ŠKOLAMA I UVESTI GA NA FAKULTETE
Tanasić je istakao da je potrebno povećati broj časova srpskog jezika u osnovnim i srednjim školama, te uvesti izučavanje srpskog jezika na svim fakultetima.
“Treba povećati i broj časova srpskog jezika, uključujući časove književnosti, da ne bismo imali mlade koji su svoj rečnik sveli na oko 1.000 ili manje reči. Ako je tesno rečima, tesno je i mislima”, rekao je Tanasić, navodeći da Odbor na to skreće pažnju kulturnoj javnosti, kao i državnim organima koji su dužni da brinu o obrazovanju građanja.
On je istakao da se sa osnovnom pismenošću danas ne može da živi, te da je srpski jezik, na kraju krajeva, identitetsko pitanje i pitanje srpske kulture.
“Koliko smo kulturni, toliko smo i uspešni u svakoj oblasti života”, smatra Tanasić.
Kada je riječ o negativnom uticaju društvenih mreža i interneta na srpski jezik i upotrebi posrbljenih engleskih riječi, Tanasić je rekao da je to opasnost za nove generacije, o čijem obrazovanju mora da se misli.
Tanasić je ukazao da djeca u vrtićima i obdaništima počnu prvo da se služe engleskim jezikom, prije nego što steknu i minimalna znanja srpskog, te naglasio da bi prvo trebalo učvrstiti osnove za učenje srpskog jezika.
“Kada na to još dodamo moderne elektronske medije, koji su takvi da se jezik ne razvija, nego se osiromašuje, pa čak i obogaljuje, onda to treba da nas zabrine i o čemu treba da imamo stalnu svest kada planiramo obrazovanje i razgovaramo o broju časova srpskog jezika”, istakao je Tanasić.
On je napomenuo da su nekada roditelji i bake i deke bili iznenađeni koliko su njihova djeca koja su otišla da se školuju uznapredovala i kako lijepo govore.
“Naravno da su ih razumevali. A, sada može da dođe do obratnog, da roditelji ili bake i deke budu, ne iznenađeni, nego zaprepašteni kako njihova deca i unuci loše vladaju srpskim jezikom, kako su osiromašeni jezički”, naglasio je Tanasić.
Tanasić je naveo da siromaštvo jezika koči i razvijanje i izražavanje mišljenja, te podsjetio da su nekada bake današnje djece znale da napišu pismo svom momku kao odličan pismeni sastav, dok današnji mladi međusobno razmjenjuju i šalju samo poruke.
“Zaista, siromaštvo jezika koči i razvijanje mišljenja, pa i izražavanje mišljenja, i podstiče siromaštvo emocija i emocionalnog života”, naglasio je Tanasić.
USKORO ĆE SE MOĆI RAZMIŠLJATI O POBOLJŠANJU STATUSA SRPSKOG JEZIKA U CRNOJ GORI
Tanasić misli da će se uskoro moći razmišljati i o popravljanju statusa srpskog jezika u Crnoj Gori, koji je i prema popisu, uz sve moguće pritiske, ipak bio većinski jezik u toj zemlji.
Danas, 8. septembra, širom svijeta se obilježava Međunarodni dan pismenosti, što je datum koji je još 1966. godine utvrdio Unesko.
Cilj je da se svake godine međunarodna zajednica podsjeti na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom nivou, odnosno da se upozori na problem nepismenosti, koji još postoji u velikom dijelu svijeta.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.