RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
Svijet

EU razmatra uskraćivanje sredstava zemljama koje ne izvrše reformu penzionog sistema

Фото: БХРТ

Evropska komisija razmatra mogućnost da reformu penzijskog sistema poveže s novčanim isplatama iz narednog sedmogodišnjeg budžeta EU, vrijednog dva biliona eura, kako bi zaštitila finansije država članica od nadolazeće demografske krize.

Tri visoka zvaničnika EU izjavila su za Politico da ekonomski i finansijski odjeli Komisije razmatraju kako ojačati posrnule državne penzijske sisteme preporukama o štednji za penziju, koje bi bile upućene pojedinačno državama.

Ako države članice ignoriraju te preporuke, poznate kao CSRs (country-specific recommendations), mogle bi ostati bez punog udjela u budžetu EU od 2028. godine.

– Naš posao u Komisiji je da pomognemo zemljama da urade ono što je teško. CSRs su dobro prilagođene za to jer povezuju reforme s investicijama – rekao je jedan visoki zvaničnik Komisije.

EU se suočava s kombinacijom visokog duga, starenja stanovništva i pada nataliteta, što ugrožava javne penzijske sisteme zasnovane na principu generacijske solidarnosti. Već danas, više od 80 posto penzionera u EU oslanja se isključivo na državnu penziju, a svaki peti građanin stariji od 65 godina je u riziku od siromaštva, ukupno 18,5 miliona ljudi.

Brisel ima dva cilja – smanjiti pritisak na državne budžete i podstaći razvoj tržišta kapitala slično američkom, koristeći dugoročnu štednju građana.

Iako dobronamjerna, ideja je politički osjetljiva i izaziva nelagodu među zamjenicima ministara finansija. Penzijska politika nije u nadležnosti Komisije, a vezivanje EU fondova za politički osjetljive teme može biti rizično, posebno jer su stariji građani najvjerniji glasači.

– Ne možete kupiti penzijsku reformu. To pogađa samu srž demokratije – rekao je jedan zamjenik ministra.

Reforme penzijskog sistema često izazivaju proteste. U Briselu su se ove sedmice sindikati sukobili s policijom zbog mjera štednje koje uključuju podizanje starosne granice za penziju sa 65 na 67 godina do 2030. Belgija je prošla blaže u poređenju s Francuskom, gdje su protesti trajali mjesecima 2023. godine nakon što je predsjednik Emmanuel Macron podigao starosnu granicu sa 62 na 64 godine.

Uprkos tome, novoimenovani francuski premijer Sébastien Lecornu najavio je da će staviti Macronove penzijske reforme na čekanje kako bi prevazišao parlamentarnu krizu koja onemogućava usvajanje budžeta. Odlaganje reformi moglo bi Francusku koštati do 400 miliona eura naredne godine. Komisija ne planira određivati starosnu granicu za penziju niti visinu mjesečnih isplata, već želi podstaći građane da štede za penziju i motivirati kompanije da nude korporativne penzijske planove.

CSRs su dio godišnjeg fiskalnog nadzora kojim Komisija koordinira ekonomske politike u EU. Iako se ne smatraju prisilom, Komisija ih vidi kao racionalan ekonomski alat.

– Ako je riječ o penzijama, neka bude tako – rekao je drugi visoki zvaničnik Komisije.

Države članice često ignoriraju CSRs, ali to bi se moglo promijeniti ako Komisija uvede finansijske podsticaje, ideju koja je proizašla iz fonda za oporavak EU od 800 milijardi eura nakon pandemije. Taj model se pokazao uspješnim, pa ga Komisija želi primijeniti i u narednom budžetu EU, posebno ako to ojača utjecaj CSRs-a.

Ipak, nisu svi oduševljeni. Ogromna količina dokumentacije koju su vlade morale prikupiti da bi dokazale ispunjenje zahtjeva Komisije usporila je napredak, ostavljajući stotine milijardi eura neiskorištenim.

– Ne znamo zašto je Komisija toliko vezana za ovaj model. Reforma penzionog sistema je izuzetno kontroverzna. Sumnjam da će iko to zaista sprovesti – rekao je još jedan zamjenik ministra finansija.

Izvor: Fena

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.