BiH je u prošloj godini izvezla oko 6,5 miliona KM vina, a uvezla 33 miliona KM, što bi se moglo i moralo popraviti nakon što je Vinski put Hercegovine ušao u Evropsku federaciju “Iter vitis”, izjavio je potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
Prema njegovim riječima, Komora je tradicionalno partner dobrih priča, vrlo uspješnih, ne samo poslovnih, već i onih koji govore o ljepotama Hercegovine i razvoju turizma, te drugih ponuda koje se u ovoj regiji mogu desiti.
“Spoljnotrgovinska komora uvijek podržava ovakve događaje i ovo više nije samo rapsodija dobrog ukusa, dobre kapljice, dobrog vina. Nekada smo govorili o Hercegovini kao maloj vinskoj školi, danas je to vinska akademija”, istakao je Vuković na Festivalu vrhunskih vina “Blaž enolodži 2022” u Međugorju.
On je rekao da su ta znanja, koja se mogu steći o kvalitetnoj proizvodnji vina, svoj epilog doživjeli priznanjem najvećim koje može biti, a to je postati član i dio jedne velike evropske familije – “Iter vitis”.
“Taj kvalitet pomaže većoj konkurentnosti, te da bi naša vina našla svoje pozicije na stranim tržištima”, zaključio je Vuković.
Iz Organizacionog odbora Festivala Andrija Vasilj rekao je da se na ovoj manifestaciji sorta crvenog i bijelog grožđa “blatine” i “žilavke” predstavilo 27 vinarija, te pet izlagača iz gastronomije.
Prema njegovim riječima, “Blaž enolodži” traje već nekih 10 dana, a započeo je edukacijom i radionicom o somelijerstvu.
On je izrazio zadovoljstvo što je Vinski put Hercegovine, kulturna ruta koja obuhvata viševjekovnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine, primljena u kulturnu stazu Savjeta Evrope “Iter Vitis”.
Govoreći o ulasku Vinskog puta Hercegovine u “Iter Vitis”, Radovan Vukoje, vlasnik Podruma “Vukoje 1982” iz Trebinja koji je učestvovao na Festivalu vrhunskih vina “Blaž enolodži”, rekao je da ova federacija okuplja sve vinske puteve u Evropi, te da je sada i BiH njen dio.
“Mi smo u tom projektu od 2003. godine. Prva smo regija u bivšoj Jugoslaviji koja je krenula sa vinskim turizmom”, rekao je Vukoje i dodao da njegov podrum dočeka više od 50.000 ljudi godišnje.
Prema njegovim riječima, kroz turističke i ugostiteljske kapacitete prođe veliki broj enofila, vinskih hodošasnika, somelijera, enologa, običnih turista, koji žele da nauče nešto novo, žele da upoznaju narod.
“Kaže stara rimska poslovica – ako hoćete da upoznate neki narod, sjedite za njegov sto, probajte njegovo vino, jedite njegovu hranu i svatićete kakvi su ti ljudi”, rekao je Vukoje i istakao da su Hercegovci dobri ljudi, sa istom takvom energijom, gostoprimljivi.
Vukoje, koji je i predsjednik Grupacije proizvođača vina pri Spoljnotrgovinskoj komori, rekao je da vinski put veže Hercegovinu veoma čvrsto, te da je kao regija nedjeljiva.
“Sve mediteranske kulture idu skupa i sigurno da je veliki potencijal i u uzgoju grožđa, maslina, smokve, nara. Ako kažemo da je malo mjesta u svijetu sa tako dobrim predispozicijama za bavljenje mediteranskim kulturama, onda mi to moramo iskoristiti”, istakao je Vukoje.
Prema njegovim riječima, u Hercegovini nema puno ljudi, tako da oni moraju biti zajedno i iskoristiti potencijal kojim raspolaže ova regija.
USAID projekat za razvoj održivog turizma Hercegovine organizovao je novinarima posjete pojedinim vinarijama koje su uvrštene u Vinski put Hercegovine – “Begić” i “Carski vinogradi”.
Branimir Begić, vlasnik Podruma “Begić” iz LJubuškog, koji godišnje proizvodi oko 40.000 litara vina, rekao je da vinarije u Hercegovini ne proizvode loša vina.
“Najveći uspjeh Hercegovine i njenih vinarija danas je je što u zadnjih šest-sedam godina ne možete popiti loše vino iz vrhunske butelje”, istakao je Begić, te dodao da su sve “žilavke”, dalje je stvar ukusa.
Proizvode pet etiketa vrhunskog vina, te domaće rinfuzno, koje se puni u flašama od litar ili dva, u manjim količinama i od grožđa iz otkupa, i to od lokalnih ljudi, koji imaju viškove.
Prema njegovim riječima, ove godine su dva vina ovog podruma – “Plavac mali” i “Plavac mali premijum” osvojila srebro, odnosno bronzu, na najvećem svjetskom vinskom takmičenju “Dekanter”, koje se svake godine održava u Londonu.
Tehnolog u mostarskim “Carskim vinogradima” Armin Žale rekao je da ova vinarija ima oko 40 hektara pod vinovom lozom i 140.000 čokota, da godišnje proizvede oko 120.000 litara, te dodao da su većinom zastupljene autohtone sorte, “žilavka” i “blatina”.
Prema njegovim riječima, vina ovog podruma, pored tržišta BiH, zastupljena su i na tržištu SAD, Kine, Slovenije, Srbije, Hrvatske, te Crne Gore, a ponekad se u izvozu udružuje i sa drugim vinarijama.
Žale je rekao da je ova vinarija spoj moderne i tradicionalne proizvodnje.
“Tradicionalne, jer je ovaj prostor poznat po proizvodnji vina i uzgoju vinove loze. Još za vrijeme Austrougarske, njihov car Franc Jozef, prepoznao je ovaj teren i lokalitet koji je jako dobar za uzgoj vinove loze, jer ima veliki broj sunčanih dana, zemljište je odlično. On je naredio svojim enolozima da se ovdje podignu vinogradi i proizvodi vino, za njegove lične potrebe”, rekao je Žale.
On je naveo da je ova vinarija, primjenom novih znanja i modernih tehnologija, postala spoj moderne i tradicionalne proizvodnje.
Vinskim putem Hercegovine, u kojem je oko 30 vinarija, rukovodi Spoljnotrgovinska komora u saradnji sa gradovima/opštinama Trebinje, Mostar, LJubuški, Čitluk, Čapljina i Stolac, uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma BiH.
Evropska federacija “Iter Vitis” osnovana je radi promovisanja i očuvanja materijalne i nematerijalne evropske baštine vina i vinogradarstva, a predstavlja mrežu od 25 zemalja.
“Iter Vitis” objedinjuje različite destinacije i promoviše vinski turizam svojih članica, ne samo u smislu obilaska vinograda i degustacije vina, već i prekrasnih pejzaža, ruralnih područja, kulturno-istorijskog i materijalnog nasljeđa koje se nalaze na vinskim teritorijama.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.