Nova mapa nezaposlenosti u Evropi za 2026. godinu ponovo je otvorila pitanje tržišta rada u Bosni i Hercegovini. Dok dio regiona bilježi napredak, podaci za BiH ostaju zabrinjavajući. Istovremeno,sve češće se govori o nedostatku radne snage i uvozu radnika.
Mapa nezaposlenosti u Evropi ponovo otvara pitanje ekonomskih razlika na Balkanu.I dok dio regiona hvata korak s evropskim prosjekom, Bosna i Hercegovina ostaje među zemljama s dvocifrenom nezaposlenošću.
Ekonomisti upozoravaju da problem nije samo u nedostatku radnih mjesta, već i u strukturi tržišta rada, ali i značajnom udjelu neformalne ekonomije. Sve je više poslova koje domaća radna snaga ne želi ili za koje nema adekvatnih uslova.
AMILA PILAV-VELIĆ, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA-e
“Imamo nekoliko ključnih izazova kada govorimo o velikoj stopi nezaposlenosti. Definitivno je jedan od značajnijih određene strukturalne promjene koje imamo u ekonomiji, a to je ustvari rast potražnje za radnom snagom konkretno u transportu, turizmu i prerađivačkoj industriji, nešto na što nažalost ne možemo adekvatno odgovoriti obzirom na nedostatak domaće radne snage. Druga vrlo važna stavka je ustvari značajan dio neformalne ekonomije u Bosni i Hercegovini”.
Iako statistika pokazuje veliki broj nezaposlenih, tržište rada je u praksi drugačije dio ljudi ostaje na evidencijama, dok privreda traži radnike koje ne može pronaći. U takvim okolnostima, angažovanje stranih radnika postaje nužan odgovor na nedostatak domaće radne snage.
MARIO NENADIĆ, ravnatelj Udruge poslodavaca Federacije BiH
“Bosnu i Hercegovinu veoma opterećuje činjenica da na nivou BiH imamo preko 31.5000 nezaposlenih osoba. Najveći broj nezaposlenih osoba na evidenciji nezaposlenih je iz razloga određenih privilegija, odnosno prava iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite. Poslodavci u BiH angažuju strane radnike samo ako je to neophodno za procese proizvodnje i održavanje njihovog poslovanja”.
Stručnjaci poručuju da bez ozbiljnih ekonomskih reformi, boljih uslova rada i zadržavanja domaće radne snage, BiH teško može pratiti evropske trendove.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.