Izvan Bosne i Hercegovine danas živi između 2 i 2,2 milijuna ljudi podrijetlom iz BiH. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, građani i njihovi potomci raseljeni su u više od 50 država svijeta, a najveće zajednice nalaze se u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji.
Bosna i Hercegovina već desetljećima spada među europske zemlje s najvećim udjelom stanovništva koje živi izvan granica matične države. Ratna migracija iz devedesetih godina, ali i kontinuirani ekonomski odlasci nakon 2000. godine stvorili su jednu od najbrojnijih dijaspora u odnosu na broj stanovnika u zemlji. Danas se procjenjuje da izvan Bosne i Hercegovine živi između dva i 2,2 milijuna ljudi podrijetlom iz BiH, što je gotovo polovica ukupnog broja stanovnika koji danas žive u zemlji, piše Večernji list BiH.
Najveće zajednice u Europi
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, građani i njihovi potomci raseljeni su u više od 50 država svijeta, a najveće zajednice nalaze se u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji. Dijaspora danas ima značajnu gospodarsku ulogu jer svake godine u Bosnu i Hercegovinu šalje milijarde konvertibilnih maraka kroz doznake, investicije i pomoć članovima obitelji.
Najveći broj građana BiH živi u Njemačkoj, koja je posljednjih deset godina postala i najpoželjnija destinacija za novo iseljavanje. Procjenjuje se da u toj zemlji živi više od 500.000 ljudi podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Njemačko tržište rada posebno privlači zdravstvene radnike, građevinske radnike, vozače, zanatlije i stručnjake iz IT sektora. Liberalizacija zapošljavanja za radnike sa Zapadnog Balkana dodatno je ubrzala ovaj trend. Odmah iza Njemačke nalaze se Austrija i Hrvatska. U Austriji živi oko 180.000 do 200.000 osoba podrijetlom iz BiH, dok Hrvatska predstavlja jednu od najvažnijih destinacija zbog geografske blizine, zajedničkog jezika i velikog broja obiteljskih veza. Prema posljednjem popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2021. godine, oko 138.000 stanovnika izjasnilo se da su rođeni u Bosni i Hercegovini.
Izvor: Večernji list
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.