Medijska i informacijska pismenost u BiH: Važnost kritičkog mišljenja u digitalnom okruženju

Šta je kritičko mišljenje?

Različiti autori na različite načine definišu pojam kritičkog mišljenja. Na svom najjednostavnijem nivou, kritičko mišljenje je organizovan i svjestan način razmišljanja koji osoba koristi kako bi procijenila valjanost nečega. Složenija definicija bi rekla da je kritičko mišljenje intelektualni proces koji od osobe zahtijeva da konceptualizira, primijeni, analizira, sintetizira i ocijeni informacije prikupljene posmatranjem, iskustvom, razmišljanjem, zaključivanjem ili komunikacijom (Paul, 2004). To bi značilo da kritički misliti znači da razmišljamo svojom glavom, sagledavamo stvari iz različitih perspektiva, sagledavamo pojedinačne dijelove, ali i cjelinu problema, razumijemo uzroke i posljedice i razmišljamo o mogućim rješenjima i problemima koji mogu proizaći iz rješenja.

Kada kritički razmišljamo, mi donosimo sami svoje zaključke, izbore i odluke, umjesto da dopuštamo drugima da to rade u naše ime. Odbijamo da prepustimo odgovornost za donošenje izbora koji se tiču naše budućnosti onima koji pretpostavljaju da znaju šta je u našem najboljem interesu. Postajemo aktivno uključeni u stvaranje našeg ličnog i društvenog svijeta.

Često se kritičko mišljenje poistovjećuje sa negativnim kritikovanjem nečega ili traženjem samo grešaka ili mana u sadržaju. Ali, važno je da znamo da to nije tako. Kritičko mišljenje treba da bude neutralan i nepristran proces razmišljanja u kojem se procjenjuju dokazi iz različitih izvora i donose obrazloženi zaključci. Kao rezultat analize, možemo odlučiti da određeni dokaz nije čvrst, ili da nismo saglasni sa zaključkom, ali treba da navedemo argumente koji su nas doveli do tog zaključka.

U svijetu u kojem smo izloženi velikom broju informacija, i gdje smo „bombardovani“ porukama sa različitih strana i iz raznih medija, ako ne znamo promišljati, preispitivati, aktivno slušati i čitati, biće nam nemoguće procijeniti koje su informacije istinite i tačne, a koje lažne i zlonamjerne.

Negativnom uticaju medija posebno su izložena djeca i mlade osobe koja već od ranog uzrasta počinju da koriste različite medijske i informaciјske uređaje. Iz tog razloga, važno je da roditelji/staratelji već na ranom uzrastu počnu da podstiču razvoj kritičkog mišljenja kod djece kako bi se izbjegle nepredviđene situacije i kako dijete ne bi vjerovalo svemu što vidi u medijima.

Zašto je važno da djeca razvijaju kritičko mišljenje u digitalnom okruženju?

Razvijanjem kritičkog mišljenja djeca postaju manje pasivna, ali i tolerantnija i empatičnija  prilikom konzumacije onlajn sadržaja. Učenjem djece da postavljaju pitanja, procjenjuju i ispituju medijske sadržaje, učimo ih da lakše razumiju ono što vide i pročitaju te da prepoznaju lažne vijesti, da ocjene da li su informacije valjane ili ne, da li su izvori pouzdani i postoji li pristranost. Takođe, djeca će biti u stanju da prepoznaju kako sadržaji kojim su izloženi i ljudi s kojim komuniciraju mogu uticati na njihovo vlastito ponašanje, emocije i uvjerenja. Djeca će biti otpornija na različite pritiske i rizike s kojima se susreću na društvenim mrežama, a kojи mogu uticati na njihovо samоpoštovanje, samopouzdanje i uopšteno njihovu sliku o sebi. Djeca s razvijenim kritičkim mišljenjem su samostalnija, kreativnija i radoznalija, postavljaju mnogo pitanja i uvijek se pitaju zašto se nešto dešava.

Ukoliko djeca i mladi, koji su danas najviše izloženi digitalnim uređajima i različitim informacijama dostupnim putem digitalnih medija, nemaju razvijeno kritičko mišljenje bivaju u velikom riziku da većinu tih informacija prihvate kao apsolutnu istinu i da na određene situacije pristanu bez razmišljanja o posljedicama.

Kako podsticati djecu da kritički razmišljaju?

• Podstaknite radoznalost djeteta tako što ćete ga ohrabriti da samo istražuje, postavlja pitanja, testira svoje teorije, kritički razmišlja o rezultatima, pronalazi načine kako neke uobičajene stvari može da uradi na drugačiji način. Takođe, važno je da djeca znaju da je u redu ukoliko nešto ne znaju ili se osjećaju zbunjeno u vezi sa nečim. Ohrabrite ih da potraže pomoć i traže objašnjenje za nešto što ne razumiju.
• Pomozite djetetu da razvije pretpostavke tako što ćete mu postаvljati pitanja kao što su „Šta misliš da će se dogoditi ukoliko uradiš…?“ ili „Šta misliš šta će se nakon toga desiti?“. Učenje postavljanja hipoteza važno je za razvoj kritičkog mišljenja.
• Učite djecu da upravljaju emocijama – ukoliko djeca ne znaju kako na adekvatan način da izraze i pokažu svoje emocije, konstantno će se osjećati preplavljeno, te neće biti u mogućnosti da razmišljaju.
• Razgovarajte sa djecom o odgovornostima i posljedicama ponašanja na internetu – važno je da djeca uvide iz kog razloga dijeljenje informacija na društvenim mrežama nije uvijek dobra ideja i koje negativne posljedice to može da ima. Djeca treba da nauče razliku između činjenica i ličnih stavova te da kritički promišljaju o sadržaju prije nego što odluče da li će ga podijeliti ili ne.
• Važno je djecu poticati da kod čitanja i gledanja sadržaja putem interneta uvijek pretraže nekoliko izvora prije nego što prihvate neki sadržaj kao istinit i pouzdan.

Kako mladi mogu kritički pristupiti informacijama na internetu?

Provjerite pouzdanost informacija – Šta je izvor informacija: da li informacija potiče od pouzdane osobe/organizacije ili sa pouzdane veb stranice. Da li se informacija nalazi na akademskom sajtu,  zvaničnim sajtu nadležnih institucija ili na komercijalnom sajtu? Pokušajte provjeriti najmanje tri različite veb stranice kada tražite informacije ili vijesti na internetu. To će vam omogućiti da uporedite informacije koje čitate i odlučite jesu li zaista pouzdane.

Provjerite ko je autor teksta  – Obmanjujući i lažni članci često ne navode autore. A ukoliko su autori navedeni, provjerite da li su kvalifikovani za temu o kojoj pišu? Autor može biti kvalifikovan ukoliko ima fakultetsku diplomu ili iskustvo relevantno za temu članka. Da li je navedena literatura ili link za izvore koje je autor koristio?

Provjerite objektivnost informacija – Da li je informacija prezentovana objektivno ili reflektuje subjektivno mišljenje autora ili veb sajta na kojoj je objavljena? Možete li reći koji je primarni motiv autora za pisanje teksta? Na primjer, da li je namijenjen podučavanju ili informisanju ili autor pokušava nešto da proda?

Provjeriti kvalitet sadržaja –  Da li je sadržaj napisan na način koji je lako razumljiv ili koristi zbunjujući i emotivan jezik? Kakav je kvalitet pisanja, da li ima pravopisnih i gramatičkih grešaka? Da li u članku piše kada je objavljen ili posljednji put ažuriran? Uvijek provjerite datum objavljivanja sadržaja. Neke informacije na internetu su zastarjele ili su možda ponovo podijeljene nakon nekog događaja. Uvijek provjerite datum kako biste vidjeli imate li najnovije informacije.

Na kraju, važno je napomenuti da kritički posmatrati medije ne znači protiviti im se i u potpunosti ih negativno posmatrati. Kritički pristup medijima zasniva se na istraživanju, propitivanju i radoznalosti, jer samo ako ih bolje razumijemo moći ćemo ih i kvalitetnije koristiti.

Izvor teskta: https://medijskapismenost.ba