Slovenci su došli na prvo mjesto po kupovini nekretnina u Hrvatskoj, piše u nedjelju Jutarnji list, navodeći da je lani u većini kantona pala kupoprodaja nekretnina.
Pri kupovini nekretnina u Hrvatskoj proteklih su godina značajno mjesto zauzimali stranci, posebno u godini prije uvođenja eura, a podaci za prošlu godinu pokazuju blago posustajanje. No, to se ne odnosi na susjede Slovence koji su kupili 3392 nekretnine, oko 100 više nego godinu ranije, zauzevši prvo mjesto po broju kupljenih nekretnina u Hrvatskoj.
Godinu ranije na tom su mjestu bili Nijemci, među kojima je sigurno velik broj hrvatskih iseljenika. Oni su lani kupili oko tri hiljade nekretnina, 20-ak posto manje nego u 2022. godini. Od ostalih zemalja nekretnine u Hrvatskoj najviše kupuju stanovnici Austrije, Češke i Slovačke.
Informacije su to koje donosi novi portal Ministarstva financija, a omogućuje usporedbu poreznih sistema zemalja EU, kao i brojne podatke o porezima na nacionalnom nivou.
Prema tim informacijama, promet nekretnina lani je naime pao u 12 hrvatskih županija, dok je u njih devet, mahom na sjeveru i istoku zemlje, zabilježen veći broj kupoprodaja nego u 2022.
Pregled obuhvata kupoprodaje za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, a iz njih proizlazi da ih je u Zagrebu lani bilo 18.307 ili 7,2 posto manje nego godinu ranije, a veći pad je bio u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je broj kupoprodaje nekretnina pao deset posto, na 10.497.
Najveći interes za trgovanje nekretninama bio je u Varaždinskoj županiji, promet je povećan za čak 52 posto, na 5309 realizovanih ugovora.
Podaci Porezne uprave pokazuju da su se najviše kupovale “različite nekretnine” – poslovne, proizvodne ili trgovačke zgrade/ kompleksi te ugostiteljsko-turističke zgrade: na njih se odnosi četvrtina svih kupoprodaja. Slijede poljoprivredna zemljišta te stanovi i apartmani koji čine po oko 20 posto ukupnih kupoprodaja, a četvrto mjesto zauzimaju građevinska zemljišta, prenosi FENA.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.