RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
BiH

Sattler: Sloboda medija u BiH i dalje suočena sa izazovima

Povodom Svjetskog dana slobode medija, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler naglasio da je novinarstvo visokoprofilirana profesija koja zahtijeva napredne analitičke vještine, sposobnost obrade velike količine informacija, talent da se vidi širi slika, a istovremeno i oko za detalje.

– U modernom svijetu blogova, postova na društvenim mrežama i instant pristupu informacijama, mnogi sebe smatraju piscima i ne shvataju u potpunosti koliko je godina potrebno za brušenje ove vještine i ulaganja da bi se postao dobar pisac – napisao je Sattler u blogu.

Kaže da ova ključna profesija, sa zadatkom da one na pozicijama poziva na odgovornost za njihova djela, pod ozbiljnim je pritiskom širom svijeta. Ljudi su se navikli da prime vijest čim se nešto desi, a istovremeno su se odvikli da plaćaju za tu uslugu.

Rezultat toga se osjeti u svim redakcijama, kazao je Sattler,  neizmjeran vremenski pritisak, prelazak sa finansijski zahtjevnog istraživačkog rada na jeftine izvore tuđih mišljenja, te smanjeni budžeti. Nije onda ni čudo da svake godine brojni novinari daju otkaze iz očaja zbog stanja novinarske profesija.

Stanje medija je najčešće ogledalo društva u kojem djeluju, smatra on. Pravne države, države sa niskom stopom korupcije, transparentnom i odgovornom vladom nalaze se na visokorangiranim pozicijama u međunarodnom vrednovanju slobode medija.

U poređenju sa većinom svijeta, države članice Evropske unije imaju relativno dinamične i nezavisne medijske sektore. Međutim, kako je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naglasila ključno je napraviti dalje korake na zaštiti nezavisnosti i pluralizma medija.

– Revolucionarni evropski Zakon o slobodi medija koji je trenutno u zakonodavnoj proceduri u EU-u, donijet će nove zaštitne mjere protiv političkog uticaja na uređivačke odluke i protiv nadzora novinara – podsjeća Sattler.

Zakon stavlja naglasak na nezavisno i stabilno finansiranje javnih medijskih servisa te na transparentnost vlasništva nad medijima i dodjelu državnog oglašavanja. Propisuju se i mjere zaštite nezavisnosti urednika i objelodanjivanja sukoba interesa te uređuje pitanje koncentracije medija.

U blogu navodi da su ovo standardi koje će Bosna i Hercegovina morati usvojiti na svom putu ka Evropskoj uniji, uključujući veću transparentnost o pitanju vlasništva medija, finansiranja medija, kao i usvajanja zakona o elektronskim medijima.

Nadalje, mora se ojačati finansijska održivost javnih emitera, njihova nezavisnost i kvalitet. Jačanje slobode izražavanja i slobode medija je jedan od 14 ključnih prioriteta na kojima BiH mora poraditi prije nego je moguće otvoriti pregovore o pristupanju.

Sattler se u blogu osvrnuo i na odluku vodstva Republike Srpske da kriminalizira klevetu, navodeći da je to ozbiljan korak unazad za slobodu izražavanja i medija, a predlagači ovog zakona kažu da je EU-ova kritika prijedloga licemjerna obzirom da je kleveta kriminalizirana u većini država članica EU-a.

– Na ovo bih prvo odgovorio da se kriminalizirana kleveta generalno smatra zastarjelim institutom, a stručnjaci iz ove sfere i međunarodnih organizacija preporučuju svuda dekriminalizaciju klevete. Postoje bolje zakonodavne metode za rješavanje problematike lažnih navoda – ističe Sattler.

Dodao je i da se sve svodi na kontekst, a trenutni kontekst medijskih sloboda u Republici Srpskoj govori o ozbiljnim pritiscima na medije.

Podsjeća da su visoki zvaničnici Republike Srpske prijetili ili vrijeđali novinare i medije, kritički nastrojenim novinarima se uništavala imovina, bili su prebijani, a policijske agencije su vršile pritisak nad njima da im otkriju svoje izvore.

– Takva sredina je neprijateljski nastrojena prema slobodi medija. Slabosti u vladavini prava znači da novinari nemaju ni institucionalnu ni pravnu zaštitu. To je taj kontekst u kojem se predlaže kriminaliziranje klevete – podvukao je.

Iako je fokus boraca za medijske slobode u BiH bio posljednjih sedmica na prijedlogu da se kriminalizira kleveta u Republici Srpskoj, i to opravdano, važno je napomenuti, kaže, da prijetnje i pritisak na medije postoje u cijeloj BiH.

Postoji i nekoliko istaknutih slučajeva u Federaciji u kojima su političari i institucije koristile svoju moć da napadnu i izvrše pritisak na novinare. Uvrede, prijetnje i ponižavanje novinara potiču javnost da uzmu stvari u svoje ruke.

Na protestima pred zgradom Federalnog parlamenta prošlog petka došlo je do neprihvatljivih napada na novinare, zbog čega je Sattler kazao da očekuje da novoformirana Federalna vlada poduzme mjere kojima će ojačati slobodu izražavanja i slobodu medija.

Ističe i da je zabrinjavajuće vidjeti širom BiH da ne postoji institucionalno procesuiranje prijetnji ili napada na novinare. Prijavljeni slučajevi vrlo rijetko rezultiraju osuđujućom presudom. Brojne vlasti nemaju uspostavljene sisteme koji posebno evidentiraju prijetnje novinarima.

Također, kaže da zabrinjavajuća i tendencija pokretanja parnica kako bi se ušutkali kritičari ili izvještavanje koje ne ide na ruku određenim strukturama. Kako bi spriječili stvaranje okruženja koje tjera novinare na samocenzuru, sudovi trebaju odgovoriti brzim procesuiranjem predmeta klevete i uz dosljednost sudske prakse pri određivanju naknade štete.

– Zakonodavstvo o slobodnom pristupu informacijama i govoru mržnje ostaje fragmentirano i neusklađeno s međunarodnim i evropskim standardima. Odredbe o zaštiti podataka i pristupu informacijama se još uvijek tumače na način da se primat daje zaštiti ličnog, a ne javnog interesa – kaže Sattler.

Kako je zaključio u blogu, slobode izražavanja i medija su temelji svakog slobodnog društva, a BiH treba veće slobode i više napretka na svom putu ka EU zbog čega je pozvao da prijetnje, zastrašivanja, pritisak na medije i sve manji prostor za civilno društvo bude nešto o čemu će se čitati u distopijskoj fikciji, a ne nešto što toliko novinara proživljava svaki dan.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.

Related posts

Brčko: Pod nadzorom 604 osobe, nema novozaraženih

Sandra Živković

Brčko: Saopštenje za javnost-Institucije Brčko distrikta BiH osudile napad na novinara Mirzu Derviševića

Radio Brčko

Brčko: Saopćenje Odjela za zdravstvo i ostale usluge (21.03.2020.)

Radio Brčko