Do početka berbe grožđa ostalo je pedesetak dana, a hercegovački vinari u potpunoj neizvjesnosti očekuju jesen.
Zbog pandemije koronavirusa dramatično je pala prodaja i izvoz vina, kapaciteti vinarija popunjeni su prošlogodišnjim vinom i upitna je isplativost jesenske berbe.
Domaće tržište je narušeno zabranom rada ugostiteljskih objekata u ožujku, travnju i svibnju, uslijed čega je došlo do ozbiljnog pada prodaje, a što se tiče izvoza, prema preliminarnim procjenama Federalnog ministarstva poljoprivrede, on je za 60 posto manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
“Korona je ugrozila sve, a posebno nas vinare. Restorani nisu radili, hoteli nisu radili, bačve su pune i ja u svom vinogradu gledam grožđe, koje je izvrsne kvalitete, i ne znam što s njim – kaže u razgovoru za Fenu vlasnik jedne vinarije iz Međugorja i prijašnji predsjednik Udruge vinara i vinogradara “Hercegovina” Grgo Vasilj.
Vasilj ističe kako se trenutno samo priča o bolesti covid-19 ali, kako kaže, živjeti se mora.
“Nama je prodaja pala nekih 80 posto i to je ogroman problem. Resorna ministarstva morala bi se pozabaviti ovim problemom, jer mora se živjeti. Ne možemo se zatvoriti u kuću i čekati što će se dogoditi. Ako nema proizvodnje i prodaje, nema ni poreza i sve će u državi stati”, upozorava.
Vasilj kaže kako ne treba izmišljati “toplu vodu” već treba primijeniti rješenja koja se uspješno provode u drugim zemljama. Tako susjedna Hrvatska stimulira otkup viškova vina koje se zatim koristi za izradu dezinficijenasa za kojima trenutno vlada velika potražnja.
“Tako se na jednostavan način oslobađaju kapaciteti vinarija, može se onda ići u novu berbu i novo vino se može pohraniti u bačve – dodao je Vasilj.
Bez pomoći države upitna isplativost proizvodnje
Upravnik vinarije i destilerije mostarskog Hepoka Haris Hajdarević kaže kako je situacija dramatična i trenutno na tržištu vlada potpuna neizvjesnost.
“Ogromne su količine vina ostale u podrumima, a berba nam se bliži. U prvih par mjeseci 2020. godine naš izvoz je pao za više od pedeset posto. Ogroman je strah i nitko se ne usudi davati velike količine novca za kupovinu vina, jer vino je luksuz i nije primarna ljudska potreba”, kaže Hajdarević.
Po njegovim riječima, nitko od 90 stalno zaposlenih u Hepoku nije dobio otkaz, ali bez pomoći države mnoge vinarije neće uspjeti preživjeti ovu godinu.
“Sve zemlje koje imaju bogatu vinogradarsku tradiciju imaju ogromnu pomoć države, a u ovo vrijeme krize ta će pomoć biti još izdašnije. Oni će vjerojatno izaći na tržište s ogromnim količinama viškova vina po jako niskim cijenama kojima mi ni na koji način nećemo moći konkurirati ako se i naša država ne uključi”, upozorava Hajdarević.
Dodaje kako Hepok ima dovoljno kapaciteta da ide u novu berbu no upitna je isplativost daljnje proizvodnje.
“Vinograd mi moramo brati, vinograd ne može čekati. Mi svake godine moramo ulagati u mehanizaciju, zaštitu vinove loze i sve ostalo, a šta će s prodajom biti to u ovom trenutku nitko ne zna – zaključio je Hajdarević.
Dvije nove inicijative za potporu vinarima
Kada je u pitanju državna pomoć iz Federalnog ministarstva poljoprivrede kažu kako se sve grane poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, pa tako i vinska industrija, suočavaju s istim ili sličnim problemima.
Podsjećaju da je Vlada FBiH usvojila Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020. do 2021. godine, kojim se predviđaju razne subvencije za oporavak gospodarstva, odnosno predviđeno je da se iz federalnog proračuna županijama putem transfera doznačuju sredstva u svrhu stabilizacije gospodarstva. Programom su obuhvaćene poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija.
Što se tiče podrške s nivoa kantona iz Ministarstva poljoprivrede HNK navode kako je rebalansom proračuna iznos za poljoprivredne poticaje, gdje spada i vinogradarstvo, povećan na ukupno dva milijuna maraka.
IZVOR: klix.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.