Brčko

Nevladine organizacije i dalje bez suštinske podrške

Šest mjeseci nakon donošenja novog Zakona o udruženjima i fondacijama, a nekoliko dana pred istek roka za usklađivanje rada udruženja sa istim, dio organizacija koje se bave oblastima od posebnog značaja za zajednicu – dovedene su pred zid.

Zakonsko rješenje usvojeno prošle godine predviđa da se svako udruženje i fondacija mora registrovati na adresi koja može biti stambena, ukoliko se koristi samo za rad udruženja. Rješenje je to koje, čini se, treba dovesti sve organizacije u jednak položaj, ali – u konačnici – pravi samo veći razdor između dugogodišnjih „produženih ruku“ institucija i onih koji rade stvarno – u korist zajednice.

„U proteklom periodu, obavili smo konsultacije sa udruženjima koja postoje od osnivanja Distrikta, humanitarnim udruženjima i udruženjima osoba s invaliditetom, koji su se našli na rubu egzistencije. Godinama su se obraćali institucijama, tražeći prostorije za rad, i sad kad su dužni da ih imaju, zakonskom zahtjevu za uređenje svog rada, ne mogu odgovoriti“, počinje razgovor Željko Lazarević, osnivač udruženja Beba više i koordinator neformalne koalicije Antidiskriminacioni forum Brčko distrikta.

Nakon nekoliko sastanaka predstavnika nadležnog Odjeljenja za stručne i administrativne poslove, odnosno Pododjeljenja za podršku mjesnim zajednicama i NVO, ističe – samo su im pobrojane obaveze, ali ne i put za rješavanje problema. Obratili su se gradonačelniku, koji je iskazao razumijevanje za situaciju u kojoj se nalaze i proceduru usmjerio ka nadležnoj Kancelariji za upravljanje javnom imovinom. Tu je sva podrška – stala.

„Imali smo predstavnice čitave grupe na sastanku sa uposlenicom Kancelarije, koje su pozvane s ciljem rješavanja problema  jednog od najaktivnijih humanitarnih udruženja, gdje je predočeno da – udruženje mora plaćati obaveze po zakonskoj regulativi ukoliko dobiju prostor, u smislu PDV-a na zakupninu koje su oslobođeni, od kojih niko ne bježi, no – postavlja se pitanje – od čega da plaćaju, ako nemaju sredstva za redovan rad?“, ističe Lazarević.

Iako su po Zakonu o udruženjima i fondacijama dužni odvojeno evidentirati račune za režije, ukoliko dva ili više udruženja koriste isti prostor, u nadležnoj Kancelariji – predstavnicima udruženja naglašavaju da sredstva za razdvajanje mjernih aparata za potrošnju struje, vode i slično – neće obezbjediti.

Problem je – u ovom segmentu – Zakonom o budžetu, koji je bio osnov za ovakvu situaciju, predviđeno je da se u okviru budžeta finansiraju programi i projekti od posebnog interesa za Distrikt, ali ne – i redovan rad udruženja.

Sa druge strane, međunarodne obaveze, koje su hijerarhijski više u odnosu na zakonska rješenja države i distrikta, preporučuju, npr. u slučaju osoba s invaliditetom nalažu da „država članica osigura dovoljne i redovne finansijske resurse organizacijama osoba s invaliditetom” )Zaključna zapažanja i preporuke UN Komiteta za prava osoba s invaliditetom državi BiH, 2017).

Identično, razmatranja nadležnog komiteta u pogledu Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama, nalažu da država „ojača saradnju s organizacijama civilnog društva, posebno ženskim organizacijama, u provođenju Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine za period 2018-2022. godine i sistemski ih uključi u izradu zakonodavstva, politika i programa o ravnopravnosti spolova, na nivoima države, entiteta, distrikta i kantona”, ali I da “pojača svoje napore za donošenje rodno osjetljivog budžeta u svim tijelima državne uprave”.

O osjetljivosti, ipak, najviše svjedoče iskustva udruženja.

“Nakon 11 godina rada, prikupljenih donacija I svega što smo uradili volonterski, da socijalno ugroženi – osobe s invaliditetom, žene, mladi, socijalno isključene porodice sa malodobnom djecom riješe svoje probleme, svih aktivnosti koje smo koordinirali, da zajednica ima korist, dolazimo u situaciju da želimo ugasiti udruženje. Glavni problem nam je prostor za rad – koji, ukoliko ga dobijemo na korištenje od Distrikta, moramo plaćati – u dijelu poreza, režija I slično, bez izvora finansiranja, a istodobno – u mjestu u kojem radimo po 20 godina javni prostori stoje prazni, propadaju i postaju ruglo”, kaže Zorica Pedić iz UŽ Anđeli Krepšić.

Objašnjava da su ti prostori javno dobro, koje bi mogli koristiti da se ožive ruralne zajednice, te da su godinama provodili aktivnosti bez ikakvih sredstava za podršku radu.

I struka, sličnog stanovišta.

“Ključno – zakonska regulativa nije odvojila one organizacije koje se osnivaju s ciljem poboljšanja manjinskih, marginaliziranih skupina, ako baš idemo detaljno – naročito ranjivih, te u isti koš stavlja ljubitelje golubova, zaljubljenike u prirodu I sve one koji ne mogu, bez udruga, ostvariti temeljna ljudska prava. Imam dojam da nije dovoljno široko sagledan okvir djelovanja ovakvih udruga I međunarodne obveze države, a u želji da se stane u kraj negativnim pojavama u civilnom sektoru – usvojena su rješenja kakva imamo”, kaže pravnica Ana Kotur-Erkić, s dugogodišnjim iskustvom rada u NVO.

Rješenje bi, eventualno, bilo – donošenje dokumenata koje ovim organizacijama daju status od posebnog javnog značaja, za koje ovlašteni predlagač mora biti – nadležni pododjel Vlade Brčko distrikta, ističe ona.

“Nije posao Pododjela da ponovi dijelove zakona koji uređuje oblast, već da inicira rješenja od suštinskog značaja za zajednicu. Ako prepoznajemo rad ovih udruga kao dobar, ako godinama rade bez značajnijih sredstava, onda – im se, minimalno, mora osigurati potpora u procesima registracije prema važećoj zakonskoj regulativi. Na to, pravno, ima pravo svaka neuka stranka, a osobito oni koji su sebe uložili u dobrobit Distrikta”, zaključuje.

A sat da se završe obaveze u pogledu provođenja prava na udruživanje u život – otkucava.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

Back to top button