Tokom osamnaeste po redu akcije Obilježavanja neobilježenih mjesta stradanja mirovni aktivisti su, uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd, na teritoriji Brčko distrikta BiH, obilježili ukupno sedam lokacija.
Tokom ove akcije obilježene su četiri lokacije u samom jezgru Brčko distrikta BiH: Nekadašnja Sportska dvorana Partizan, nekadašnji Hotel Posavina, objekat Stanice javne bezbjednosti (SJB) i mjesto stradanja dva dječaka u gradskom naselju Novo Brčko. U okolnim mjestima i predgrađima Brčkog obilježene su tri lokacije: Osnovna škola u Gornjem Rahiću, bivši objekat hladnjače Rasadnik u Okrajcima i nekadašnje Autobusko preduzeće Laser.
U gradskom naselju Novo Brčko u julu 1995. godine poginuli su dječaci Nenad Stolić koji je imao 11 godina i Siniša Jelić od 14 godina. Stradali su od projektila ispaljenog iz pravca Hrvatske, preko rijeke Save, dok su se igrali u parkiću ispred zgrade u kojoj su stanovali. Lokaciju stradanja mirovni aktivisti su obilježili skupa sa Predragom Stolićem, bratom stradalog Nenada i prijateljem stradalog Siniše, koji je i inicirao obilježavanje ove lokacije.
“Meni i mojoj porodici znači da se ovo mjesto obilježi, jer vjerujem da ima dosta ovakvih mjesta stradanja u Bosni u proteklom ratu i vjerujem da bi svima bilo u interesu da se obilježi i da se zna. Ovakve stvari treba da se sačuvaju od zaborava. Neko će možda reći da se vraćamo u prošlost, ali ipak, lijepo je znati da se neko sjetio da ovo mjesto obilježi i da se ne zaboravi, da se više nikad nikome ne ponovi”, izjavio je Predrag Stolić.
U saradnji sa Udruženjem porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko Distrikta aktivisti su obilježili ostalih šest lokacija.
Sportska dvorana Partizan,i Hotel Posavina i objekat Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Brčkom su tokom 1992. godine bila mjesta zatočenja osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa područja Brčkog. Zatočene osobe su bile podvrgnute teškim i nehumanim uvjetima uz redovno premlaćivanje, ispitivanje te psihičko zlostavljanje. U Sportskoj dvorani Partizan pet osoba je ubijeno, dok je grupa od 30-ak zatočenika početkom juna 1992. godine sprovedena u Bijeljinu u zatočenički objekat Batković. U objektima Hotela Posavina su osim muškaraca bile zatočene i žene i djeca. Većina zatočenika je iz ovog mjesta zatočenja prebačena u zatočenički objekt Luka. Objekat Stanice javne bezbjednosti (SJB) u Brčkom je u periodu od 3. maja/svibnja 1992. do jaunara/siječnja 1993. godine služio kao zatočenički objekat za vojnike i civile bošnjačke i hrvatske nacionalnosti pod upravom srpskih paravojnih jedinica i VRS. Zatočenici su boravili u teškim i nehumanim uvjetima, a pet osoba je ubijeno. Većina zatočenika je premještena u zatočenički objekat Luka u Brčkom i u zatočenički objekat Batković, kraj Bijeljine.
“Ratni dani u Brčkom su bili veoma teški, naročito zatočenje mnogih Bošnjaka i Hrvata u ovom gradu i to na više lokacija. Bilo je mnogo zlostavljanja, silovanja, ubistava kroz sve te objekte zatočenja ljudi. Mislim da je bilo oko 15 takvih objekata širom Brčkog, koja su kasnije sva zatvorena, a većina ljudi prebačena u logor Luka. Danas je samo Luka obilježena kao mjesto stradanja, dok sva ta ostala mjesta nisu. Bilo bi veoma važno da se postavi neka ploča, simbolika da ima, da se zna istorija, radi daljeg pomirenja tako sa svih strana, ne samo sa bošnjačke i hrvatske, već i sa srpske strane, gdje god je ko bio zatočen da se zna, da se obilježi. Moje mišljenje je da bi to doprijnijelo mnogo boljem suživotu. Da svi zajednički obilježavamo ta mjesta, sva tri naroda, da svi zajednički obilježavamo te značajne datume i mjesta”, kazao je Amir Didić, bivši logoraš i predsjednik Udruženja logoraša iz Brčkog, koji se aktivistima pridružio prilikom obilježavanja mjesta stradanja.
Objekat Osnovne škole u Gornjem Rahiću kraj Brčkog je u periodu od 14. septembra /rujna 1992. do 4. marta/ožujka 1993. godine služio kao zatočenički objekat za vojnike i civile srpske nacionalnosti, pod upravom HVO-a i ARBiH. U školi u Gornjem Rahiću, zatočenici su bili raspoređeni po učionicama u nehumanim uslovima, bez hrane i vode. Objekat hladnjače Rasadnik u Okrajcima u Gornjem Rahiću kraj Brčkog je u periodu od maja/svibnja do juna/lipnja 1992. godine služio kao zatočenički objekat za vojnike i civile srpske nacionalnosti, pod upravom HVO-a i ARBiH. Prostorija u kojoj su bili zatvoreni zatočenici nije imala prozore i bila je obložena limom tako da unutra nije bilo dnevne svjetlosti, boravili su u nehumanim uslovima, bez hrane i vode. U oba ova objekta zatočenici su bili podvrgnuti ispitivanjima, zlostavljanju, odvođenju na prisilni rad, prisilnom premještanju i premlaćivanjima. Autobusko preduzeće Laser u Brčkom je objekt koji je od 4. do 10. maja/svibnja 1992. godine bio mjesto zatočenja za civile bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa područja Brčkog. Zatočene osobe su bile podvrgnute teškim i nehumanim uvjetima uz redovno premlaćivanje, ispitivanje te psihičko zlostavljanje. Zarobljene žene i djeca su 8. maja/svibnja 1992. protjerani na teritoriju Šatorovića i Čelića, a zarobljeni muškarci prebačeni u drugi zatočenički objekat Luka na području Brčkog.
“Mislim da su akcije obilježavanja mjesta stradanja jako dobre i pozdravljam tu akciju. Mislim da to treba raditi u svakom gradu, treba obilježiti stvarna mjesta bez obzira gdje su i Srbi i Bošnjaci i Hrvati poginuli ili bili zatočeni, jer samo tako dolazimo do istine. Treba obilježiti sva mjesta, čak i pojedinačna ako treba, gdje je ubijen jedan čovjek, jer jedan život je vrijedan više od svega na svijetu. Vjerovatno će doći vrijeme kada ćemo svi zajedno moći da dođemo na lice mjesta, da se poklonimo, da odamo počast tim ljudima, da se sjetimo tih ljudi koji su izgubili živote ili koji su bili zatočeni, sa sve tri strane”, izjavio je Golić Sead, sekretar Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko distrikta BiH.
Za ratne zločine u Brčkom, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na višegodišnje kazne zatvora osudio Momčila Krajišnika, Biljanu Plavšić, Radovana Karadžića i Gorana Jelisić. Pred Apelacionim sudom Distrikta Brčko BiH osuđeni su Pero Rikanović i Monika Karan-Ilić za zločine na zatočenim Bošnjacima i Hrvatima.
Osnovni sud Brčko Distrikta proglasio je bivše pripadnike Armije BiH Asmira Tatarevića i Armina Omazića krivim za zločine nad zatvorenicima srpske nacionalnosti i osudio ih na ukupno tri i po godine zatvora. Apelacioni Sud Brčko distrikta je potvrdio dio pravosnažne presude za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i oglasio krivim Mirsada Ahmedbašića na kaznu zatvora od jedne godine za zločine počinjene na lokaciji Rasadnik u Okrajcima u Donjem Rahiću. Pred Višim sudom u Beogradu trenutno je suđenje Osmanu Osmanoviću optuženom da je kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a kasnije Armije BiH, zajedno s više pripadnika svoje jedinice nanosio tjelesne povrede, mučio, zlostavljao i zastrašivao civile i zarobljene pripadnike VRS u nekadašnjoj hladnjači Rasadnik u Okrajcima u Donjem Rahiću kraj Brčkog.
Grupa aktivista već šest godina radi na tome da se ovakve lokacije obilježe i time iskaže solidarnost sa žrtvama te ukaže na važnost primjerenog obilježavanja svih mjesta stradanja. Na području Brčkog ista grupa aktivista ranije je obilježila Osnovnu školu Boće, skladište u Gornjem Zoviku i bivšu kasarnu JNA.
“Akcije ONMS jesu, po nama, dio jednog mnogo šireg procesa suočavanja sa prošlošću i izgradnje mira na ovim prostorima. Smatramo da je to konstruktivno suočavanje s prošlošću, sa onim stvarima koje su se dogodile, ozdravljujuće i od pomoći svima nama, jer zaboravljajući, zaboravljamo da smo u stanju da radimo neljudska djela, a kad zaboravimo, bojim se da se to može vrlo lako ponoviti. To je onda ujedno i apel i opomena, ali i odgovornost i obaveza svih nas, da se nikome više ne ponovi”, kazao je Radomir Radević, član Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
Ukupan broj obilježenih mjesta stradanja u BiH ovom akcijom je dostigao broj od 133. Popis obilježenih lokacija sa podacima o počinjenim zločinima i procesuiranju odgovornih kao i mapa mjesta stradanja dostupni su na web stranici onms.nenasilje.org
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.