U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Brčko distrikt BiH sinoć je u Islahijetu upriličeno književno veče „Sjećanje na Bekima Sejranovića“, pisca koji je preminuo prije godinu dana.
U svom uvodnom obraćanju, moderator večeri profesor bosanskog jezika i književnosti Emir Vehabović pročitao je i jednu od kritika za Sejranovića u kojoj se ističe da je riječ o sjajnom piscu koji posjeduje pričalački nerv, mudrost stare duše, potentan humor i frapantnu lucidnost.
„Veliki sam poštovalac djela ovog pisca i smatram da je ova književna veče mali dio koji mu posvećujemo naspram velike ljubavi i pažnje koje je on posvetio našem gradu. Kako to obično i biva sa velikim umjetnicima, njihova prava vrijednost se prepozna, na žalost tek poslije njihovog života. Njegove knjige bih preporučio svima jer on je ipak jedan velikan postmoderne bh književnosti“, kazao je Vehabović.
Profesorica bosanskog jezika i književnosti Enida Ćejvanović istakla je da je da je upravo književna veče bila najbolji način da se oživi sjećanje na prerano preminulog Bekima Sejranovića:
„On je čovjek koji je toliko volio Brčko i Savu. Toliko u svojim djelima ima lijepog o našem gradu i zato je bitno da čuvamo sjećanje na njega, da čitamo njegove knjige i da na isti način gledamo i osjećamo grad kao što ga je on volio i pisao o njemu. Ne volim nikada upoređivati pisce jer svaki ima svoj senzibilitet. Mnoštvo je primjera kada pisci pišu slično i o sličnim stvarima, međutim to ne ostavlja isti utisak na nas. Zato bi bilo pogrdno da ga poredim s bilo kim jer je on jednostavno jedinstven bio takav kakav jeste“, dodala je Ćejvanović.
Medina Zahirović, koja je kazivala odlomak iz knjige „Nigdje Niotkuda“, istakla je da se kroz Sejranovićeve knjige pronašla prirodom, te shvatila da se radi o pravom boemu, hedonisti, koji voli Savu, uživa u životu, živi za trenutak, ali i da se nije dao utaboriti niti u jedan tabor:
„Svakako da je žalosno to što je otišao prerano, ali ne znam ni kako bi mogao podnijeti pritisak društva da je još s nama. Za jednu takvu osobu kakav je bio Bekim teško je održati se i podnijeti sve ovo što ovaj svijet jeste i što nam svaki dan sprema“, naglasila je Zahirović.
Sejranovićeve odlomke kazivao je i Eldin Ibrahimbašić, koji je kazao da su knjige koje je pročitao na njega ostavile jak utisak.
„Prije svega na način na koji piše sa elementima koje ubacuje u knjigu. Njegova sjećanja na djetinjstvo, elementi humora. U isto vrijeme imate osjećaj da bi ste mogli da se smijete, a i da plačete nad njegovom sudbinom. Ali ipak opet svako se može pronaći u njegovim djelima. Smatram da bi njegova djela trebalo uvrstiti i u lektiru jer bi mu na taj način odali počast, i time bi pokazali da je vrijedio, da nije uzalud živio“, kazao je Ibrahimbašić.
U okviru programa, tekstove iz Sejranovićevih knjiga kazivali su članovi Dramskog studija Arlekino.
Ajla Kalesić kazivala je odlomak iz knjige „Tvoj sin Huckleberry Finn“, naglasivši da joj je to bila čast i da smatra da je Bekim kroz svoja djela težio da pronađe sebe.
„On je povukao paralelu između sebe i pripovjedača koji je u suštini jedan te isti čovjek. Ali je kroz sve te tekstove htio da nam približi svoj život i traganje za samim sobom“, istakla je Kalesić.
Ova književna veče bila je veoma posjećena i održana je uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera , a sugrađani su imali priliku vidjeti i kratke video isječke iz Sejranovićevih dokumentarih filmova.
Veče je završena citatom iz knjige Nigdje niotkuda.
„Sve ima svoj početak i kraj, i jedino što ima smisla je uživati kad ti je dobro, stisnuti zube kad ti je teško. Biti svjestan da će i jedno i drugo proći kao što sve na ovom svijetu prođe. I opet se vrati. U nekom drugom obliku.”
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.